Je li zrak u vašem stanu ili uredu malo ustajao? Ako želite poboljšati unutarnju klimu, brzo ćete naići na koncept "sobnih biljaka za pročišćavanje zraka". Ali kakav utjecaj zapravo ima biljka na našu unutarnju klimu? Mogu li biljke značajno utjecati na razinu vlažnosti i filtrirati onečišćujuće tvari iz zraka? A koje su biljke dobre za našu unutarnju klimu? Odgovore potražite u ovom članku.
Patite li od suhe kože i pečenja očiju? To bi moglo biti zbog nedostatka vlage u vašem životnom prostoru ili uredu – kao što doživljavamo kada grijanje zimi isušuje zrak. U ovom slučaju, sobne biljke mogu pomoći u povećanju razine vlažnosti i spriječiti brzo isušivanje sluznice što je bolje za vaše zdravlje.
Evo kako to funkcionira: Kada se biljke fotosinteziraju, uklanjaju ugljični dioksid (CO2) iz zraka i ispuštaju vodu u svoj okoliš – ovaj proces transpiracije povećava količinu vlage. Budući da se vodena para ispušta kroz lišće, učinak je posebno vidljiv za biljke velikih listova poput paprati Asplenium nidus. Prema jednoj studiji koju je provelo Sveučilište u Wageningenu (Nizozemska), relativna vlažnost zraka u prosjeku je pet posto viša u prostorijama u kojima se nalaze biljke. Kao rezultat toga, biljke mogu pridonijeti osiguravanju ugodne količine vlage. Međutim, drugi čimbenici kao što su temperatura i prevladavajuća vlažnost također igraju ulogu u procesu transpiracije. To znači da učinak može varirati.
Biljke mogu, primjerice, ukloniti zagađivače poput formaldehida, ksilena ili benzena iz zraka, a koji mogu uzrokovati vrtoglavicu i glavobolje. U zamjenu, ispuštaju vodu i kisik u svoju okolinu. Međutim, ako sada razmišljate o korištenju „biljaka za pročišćavanje zraka“ kako biste znatno smanjili izloženost onečišćujućim tvarima, moramo vas razočarati: Iako studije pokazuju da biljke bez sumnje imaju sposobnost poboljšanja unutarnje klime, učinak je gotovo neprimjetan u standardnom dnevnom boravku ili uredu. Studije koje pokazuju pozitivan utjecaj sobnih biljaka na unutarnju klimu obično se provode u kontroliranim laboratorijskim uvjetima.
Na primjer, NASA je jednom istraživala pročišćavanje zraka biljkama kako bi poboljšala kvalitetu zraka u svojim svemirskim postajama. Pokusi su se usredotočili na onečišćujuće tvari kao što su benzen i trikloretilen koji se emitiraju u ispušnim plinovima ili zbog njihove uporabe kao otapala. Obje ove kemikalije su kancerogene. NASA-ina studija (1989.) pokazala je da biljke imaju pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka, ali umjesto da budu u normalnoj prostoriji, biljke su bile u velikom broju malih nepropusnih kutija od pleksiglasa ispunjenih onečišćujućim tvarima.
Trebat će vam velika količina biljaka lončanica poput zlatnog puzavca, zelenog ljiljana, obrubljenog zamjevca, palme areka ili drugih biljaka za pročišćavanje zraka kako biste imali primjetan utjecaj na zrak u stvarnim dnevnim sobama ili uredima. Studija koju je provela inženjerska tvrtka za zaštitu okoliša Waring (2019.) sugerirala je da će vam trebati između 10 i 100 biljaka po kvadratnom metru kako biste dobili istu razinu pročišćavanja zraka koja se nalazi u tipičnim zgradama zbog razmjene zraka izvana prema unutra. Drugim riječima, prostorija od 10 m2 trebala bi imati najmanje 100 do 1000 biljaka prije nego što primijetite promjenu u kvaliteti zraka. Međutim, nekoliko sobnih biljaka i dalje može imati pozitivan učinak pomaganjem u opuštanju, a ne pročišćavanju zraka! Biljke za kuću smanjuju stres, podižu raspoloženje i poboljšavaju produktivnost zbog čega su savršene i za uporabu u uredima!
Čak i ako je, gledano objektivno, utjecaj biljaka na unutarnju klimu u normalnom dnevnom boravku donekle minimalan, čini se da dodavanje zelenila u sobu subjektivno poboljšava njezinu klimu. Konkretno, biljke se često koriste za poboljšanje unutarnje klime u spavaćim sobama i uredima. Ako također tražite prikladne biljke, evo nekoliko ideja za vas:
Room | Biljke prikladne za subjektivno poboljšanje unutarnje klime |
Ured |
Zlatni puzavac (Epipremnum aureum), zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum), kentija (Howea forsteriana), obrubljeni zmajevac (Dracaena marginata), palma areka (Dypsis lutescens), spatifilium (Spathiphyllum wallisii) |
Spavaća soba |
Paprat, zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum), spatifilium (Spathiphyllum wallisii) |
Kupaonica |
Paprat, zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum), zeleni puzavac (Epipremnum aureum), spatifilium (Spathiphyllum wallisii) |
Savjet: Obratite pažnju na potrebe za brigom kućnih biljaka. Dok neke vole sunčano mjesto, druge sobne biljke osjećaju se ugodnije u sjenovitijem mjestu.
U istraživanju su sudionici fikus benjamin (Ficus benjamini) rangirali kao biljku s nekim od najvećih percipiranih prednosti u pogledu kvalitete zraka u zatvorenom prostoru, isključivo zbog svog izgleda. Međutim, zdrav izgled bio je od primarne važnosti za sve predstavljene biljke. Subjektivna percepcija dobrobiti također je ocijenjena relativno visoko za (zdravi) fikus. Njegovi mali listovi također su dobri u hvatanju čestica prašine u zraku. Međutim, fikus benjamin nije prikladna opcija za vašu spavaću sobu ili ured jer je pomalo osjetljiv u prirodi i vrlo osjetljiv na promjene u svom okruženju, kao i na propuh. Bolje je staviti svoj fikus negdje gdje će biti zaštićen poput vašeg dnevnog boravka.
Želite imati urbanu džunglu, ali nemate tačent za vrtlarenje? Naš vodič „Urbana džungla s nezahtjevnim, sobnim biljkama" sadrži lijep izbor sobnih biljaka koje traže gotovo ništa od svog okruženja i vrlo su opraštajuće ako pogriješite dok se brinete o njima.
Više uzbudljivih članaka
Pravi proizvodi za vaše sobne biljke